Najveća i najljepša slavonska planina Papuk proglašena je zaštićenim područjem i zbog izuzetne geološke raznolikosti kakvu rijetko susrećemo na prostoru lijepe naše. Papuk izgrađuju stijene u starosnom rasponu od 350 milijuna godina. Osim geokronološke nalazimo i litološku raznolikost zastupljenu varijetetima stijena nastalih sedimentnim, metamorfnim i magmatskim procesima.

Kvarcna pegmatitska žila

Na području Parka prirode Papuk zastupljene su geološke tvorevine od prekambrija?, paleozoika, mezozoika do najmlađih članova kenozoika. Najpouzdaniji dokazi o vremenu nastanka stijena dobiveni su radiometrijskom metodom određivanja starosti, a najčešće dobiveni rezultati, u najstarijim kompleksima, su između 352-376 mil.god (mlađi paleozoik). Nekoliko rezultata koji upućuju na prekambrijsku starost (421-650 mil god.) objašnjavaju se kao ostaci ishodišnih stijena iz kojih su nastali kompleksi stijena paleozojske starosti.
Zastupljene geološke tvorevine nastale su u više orogenetskih ciklusa tijekom geološke prošlosti (bajkalski?, kaledonski?, hercinski i alpinski), dok su u završnom formiranju značajnu ulogu igrali neotektonski pokreti. Najznačajniji geološki procesi stvaranja vezani su na razdoblje hercinske orogeneze (paleozoik- devon-perm), a predstavljeni su sa: progresivnometamorfnim kompleksom, I-granitima i kontaktnometamorfnim stijenama, migmatitima i S-granitima, te semimetamorfnim kompleksom s metabazitima.

Migmatit

Geološki mlađe tvorevine vezane su uz alpinsku orogenezu, a zastupljene su mezozojskim sedimentima starosti između 65 i 260 mil. godina (permotrijas, trijas, kreda). Kraj mezozoika je zastupljen krednim vulkanogeno-sedimentnim kompleksom kojem pripada i geološki spomenik Rupnica. Količinski podređene po obodu Papuka nalazimo neogenske sedimente Panonskog bazena. Sve ove nabrojane tvorevine nabušene su i u naftnim bušotinama stotinama kilometara dalje u Dravskoj potolini. Složenost geoloških odnosa uvjetovalo je i zanimljivu hidrogeološku pojavu - prirodne termalne izvore u dolini potoka Dubočanke.

Dolomit sa algama

Dojmove očaranosti geološkim značajkama krajolika najljepše je opisao naš znameniti putopisac i esejist Matko Peić, koji kaže: "Neki ne bi mogli povjerovati ako bi im se reklo da se jedan vrh Papuka zove Visoki vrh i da doseže gotovo devetsto metara! Bilo bi im neshvatljivo da se ovdje, iz ravnice uspravljaju gore kao timori, kao vrhovi izumrlog miocenskog mora i da se ovdje čovjek verući se potiplje o okamenjene školjke, zvijezde, puževe i alge. U um im ne ide da za mjesečine ovdje blista izljev vulkanskog kamenja i sjaje se arhajski gnajsi, tinjčevi škriljavci, silurske naslage, blista kremenit silit. I ne dolaze k sebi kad im kažeš i prstom pokažeš da je na geološkoj karti Hrvatske ovaj požeški kraj najcrveniji, što znači da nije zemljani mekušac, nego eruptivni kamen granit, bazalt!"

Želite li vidjeti geološku kartu Parka prirode Papuk kliknite na kartu da biste dobili uvećani prikaz.