Analizom flornih elemenata šireg područja slavonskog gorja u biljno geografskom pogledu evidentna je pripadnost eurosibirsko - sjevernoameričkoj regiji sa zabilježenih nešto manje od 1500 vrsta. Najzastupljeniji su euroazijski , europski i srednjeeuropski uz znatnu prisutnost južnoeuropskog i mediteranskog flornog elementa.
Floristički sustav Parka prirode Papuk bogat je i raznolik, što je posljedica reljefnih kontrasta, velike različitosti geološke građe, te raznolikih pedoloških i klimatskih utjecaja.
Zbog izloženosti opasnostima izumiranja i nestajanja za pojedine biljne vrste važno je zaštititi čitavu biljnu zajednicu ili pak cjelokupni ekosustav. Ekološki uvjeti u kojima se određena vrsta može održati i opstati najbolje se mogu očuvati oblikovanjem botaničkih rezervata.
U Parku prirode Papuk botaničkom raznolikošću ističu se gorski predjeli Pliš-Mališčak-Lapjak u južnim dijelovima Papuka, Petrov vrh na Krndiji te područje vrha Papuka sa najvećim udjelom zaštićenih, ugroženih, osjetljivih i rijetkih vrsta.
Od zanimljive papučke flore izdvajamo samo nekoliko primjera.

Ozimnica
Eranthis hyemalis (L.) Salisb.
Porodica - R a n u n c u l a c e a e

Višegodišnja je biljka. Stabljika je uspravna, šuplja, gola i zelena do tamnosmeđa, a izbija iz gomoljasto odebljalog podanka. Prizemni listovi su na dugačkoj peteljci, okruglasto srcoliki, prstasto dijeljeni na 5 do 7 segmenata koji su većinom dublje ili pliće razrezani, a razvijaju se poslije cvjetanja. Cvjetovi su pojedinačni, 2 do 3 cm u promjeru, a okružuju ih 3 dlanoliko izdijeljena, manje-više horizontalno postavljena listića. Raste na svijetlim i toplim staništima, u svijetlim listopadnim šumama, rubovima šuma i šikara hrastovo-grabovog pojasa, zatim u voćnjacima, travnjacima i njivama.
Ozimnica je rijetka biljka, tercijarni je relikt, a brojnost se smanjuje krčenjem šuma te preoravanjem livada. Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode od 10. lipnja 1958. godine na svim prirodnim nalazištima.

Božikovina
Ilex aquifolium L.
Porodica - A q u i f o l i a c e a e

Božikovina je zimzeleni grm, rjeđe stablo do 10 m visine. Listovi su goli, kožasti, valovitog ruba s bodljikama, tamnozeleni i sjajni. Valovitost i bodljikavost listova s vremenom se mijenja, pa može i posve nestati. Cvjetovi su jednospolni i dvodomni, maleni i skupljeni u paštitaste cvatove žućkaste boje, razvijeni u pazušcima listova. Plod je crvena koštunica poput bobe. Biljka može doživjeti starost i do 300 godina. Raste na dubljim, rahlim i karbonatnim staništima, bukovih i bukovo-jelovih šuma, a rjeđe u miješanim šumama.
Božikovina je ugrožena vrsta, a brojnost se smanjuje ponajviše zbog sječe u dekorativne svrhe. Vrsta je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode od 9. lipnja 1953. god.

Tisa
Taxus baccata L.
Porodica - T a x a c e a e

Tisa je zimzeleni grm ili nisko drvo, široke i zaobljene krošnje, sporog je rasta, a može doseći visinu i do 15 m s deblom u promjeru do 1 m. Listovi su odozgo tamnozeleni i sjajni, a odozdo imaju dvije blijedozelene pruge. Listovi su većinom češljasto raspoređeni, a na granama ostaju 4 do 5 godina. Muški cvjetovi pojavljuju se već ujesen u obliku žućkastih glavičastih tvorevina, a ženski cvjetovi tek u proljeće, pojedinačno i prekriveni ljuskama. Plod čini tamnosmeđa, jajasta sjemenka obavijena mesnatim omotačem (arilus), koji je u početku zelen, a kasnije crvene boje. Svi dijelovi tise osim arilusa, a naročito iglice, otrovni su zbog prisustva alkaloida taksina. Zrelost dosegne oko tridesete godine a doživi i više od tisuću godina. Dolazi u pojasu bukovih i bukovo-jelovih šuma, većinom na sjenovitim, a uspijeva i na otvorenim položajima.
Brojnost se smanjuje zbog sječe kvalitetnog drveta, a sam rast je vrlo usporen. Drvo je vrlo dobre kvalitete. Biljka je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode od 9. svibnja 1969. godine na svim prirodnim nalazištima.

Lovorasti likovac
Daphne laureola L.
Porodica - T h y m e l a e a c e a e

To je drvenasti zimzeleni grm visok 40 do 120 cm i neznatno razgranjen. Listovi su duguljasto kopljasti, kožasti, goli, s određenim sjajem i spiralno raspoređeni na stabljici. Cvjetovi su skupljeni u viseće grozdaste cvatove, zelenkaste ili zelenkastožute boje. Ovaj likovac raste u mezofilnim bukovim šumama brdskog pojasa, djelomično zalazeći i u termofilne šume na rahlim, svježim i bogatim tlima na karbonatnoj podlozi.
Lovorasti likovac rijetka je vrsta, a brojnost se smanjuje zbog branja u dekorativne svrhe te zbog uništavanja staništa sječom šuma.
Zaštićen je temeljem Zakona o zaštiti prirode od 16. travnja 1952. godine na svim prirodnim nalazištima.

Uskolisna perunika
Iris graminea L.
Porodica - I r i d a c e a

Uskolisna perunika ima kratak i tanak podanak. Stabljika je vitka, dvobrida i visoka oko 15 do 35 cm. Listovi su linearni i dugi poput listova trava, široki pola do 1 cm i nadvisuju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, pravilni 1 do 2 na stabljici modroružičaste boje, s tamnijim žilicama i uzdužnim prugama, vrlo ugodna mirisa. Ova perunika raste u termofilnim listopadnim šumama i šikarama na manje - više blago humusnim, pjeskovitim ili kamenitim staništima, od nizinskog do brdskog pojasa.
U flori Hrvatske je zastupljena u šumama i obroncima obraslim grmljem u gorskim i pretplaninskim područjima. Brojnost se smanjuje zbog branja u dekorativne svrhe.

Šumska sirištara
Gentiana asclepiadea L.
porodica - G e n t i a n a c e a e

Šumska sirištara je višegodišnja biljka visoka 20 do 60 cm, a i više. Iz podanka se razvija više stabljika koje su uspravne ili blago na niže nagnute. Listovi su brojni, sjedeći, pri dnu zaobljeni, inače su kopljasti i ušiljeni. Prizemne rozete nema. Cvjetovi su pojedinačni ili po 2 do 3 zajedno u pazušcu listova. Čaška i vjenčić su zvonasti s trokutastim i šiljastim vrhovima. Cvjetovi su dosta veliki, (5,5 cm) tamne azurnomodre boje, rjeđe svijetlomodre ili ljubičaste, a rijetko bijele boje. Iznutra su crvenoljubičaste točke i svjetlije uzdužne pruge. Cvate od srpnja do rujna. Raste u šumama brdskog i pretplaninskog područja, rubovima šuma, travnjacima i šumskim čistinama, na vlažnim staništima.
Biljka raste pojedinačno ili u manjim busenima, a brojnost se smanjuje zbog promjena ekoloških uvjeta i branja.