Istraživanja ptica postaviti će i osnovu za monitoring utjecaja korištenja šuma na biološku raznolikost Parka prirode. Istraživanja će obaviti djelatnici Stručne službe Parka prirode i znanstvenici Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba.
Šumske ptice su zbog svog načina života i položaja u hranidbenim lancima dobar indikator stanja biološke raznolikosti. U tom smislu će rezultati ovog projekta ocijeniti i utjecaj načina gospodarenja šumama na ukupni živi svijet šuma Park prirode. Podaci prikupljeni istraživanjima biti će osnova za donošenje smjernica za održivo korištenje šuma koje će se u budućnosti primjenjivati u programima gospodarenja šumama. Smjernice će zajedno pripremiti stručnjaci Hrvatskih šuma tj. predstavnici lokalnih Podružnica i šumarija, stručnjaci Zavoda za ornitologiju HAZU i Stručna služba Parka prirode Papuk. Rezultate istraživanja i smjernice za zaštitu šumskih ptica objaviti ćemo u prikladnoj publikaciji namijenjenoj široj javnosti.

Istraživanja ptica započela su u ožujku ove godine i trajati će do kraja lipnja. Dosad je na području Parka prirode zabilježeno 96 vrsta ptica, a šumske vrste ptica su najbrojnije.

Za ptice dupljašice, poput žuna i djetlića osobito su važne starije šume u kojima je veći broj suhih stabala u kojima se ove ptice gnijezde i pronalaze hranu. Upravo je zato i najzanimljiviji nedavni nalaz planinskog djetlića na područjima Jankovac i Zvečevo. Ova vrsta djetlića je izumrla na području Medvednice i Žumberka, a u Hrvatskoj je najčešća je na području Velebita. Živi samo u šumama u kojima postoji obilje otpalih grana te trulih i suhih debala na kojima se hrani kukcima i njihovim ličinkama. Ugrožen je zbog intenzivnog korištenja šuma i nedostatka starih, odumrlih i trulih stabala u njima. To je najveći od «crno-bijelih djetlića», dužina mu je 25 cm. Na Papuku gnijezde brojne ugrožene vrste ptica, poput škanjca osaša i goluba dupljaša, a pretpostavlja se da je Papuk jedno od četiriju gnjezdišta patuljastog orla u Hrvatskoj.